Čim Sunce udalji svoje zrake od suhe zemlje, eto nam prehlada. Međutim ima divnih zlatnih dana u toku oktobra, novembra i ponekad decembra.
Šetnje umjesto sjedenja u kući, ojačaće vaše tijelo.
Krenuće i posao i škola, a biće praznika i vikenda. Utom se spremite za branje šumskih plodova. Uz to nađite neku staru korpicu i rukavice pa uberite:
-Plod divlje ruže iliti šipak. Čaj, džem i evo ga vitamin C. Osušite ga i potopite u vrelu vodu, eto čaja.
–Glog. Bere se bez petiljke, suši u hladu pa suši u toploj peći. Glog jača srce. Može da snizi i da poveća krvni pritisak. Koristi se kao čaj ili u obliku kapi.
-Orašasto voće i plodovi. Orah. Mastan i izvrstan u kolačima. Idealan za skladištenje u toku zimskog perioda.
–Lješnjak. Raste u grmlju iliti na malom drvetu. Plodove je najbolje skupljati svježe, a ono što je na podu više nije za jelo. Idealan za čokoladu, kolače i sladoled.
–Kesten. Sirov, pečen, kuhan ili kao pire. Tako dobro miriše i zaleđen u sladoledu. Miris se širi ulicama gradova. Kesten nije mastan a bogat je ugljikohidratima.
–Bundeva. Pečena, mirisna, sočna. Krasi kolače, zaslađena ili slatka od sebe, pa se onako jede. Raste u našim baštama u gradovima i na selima. Čeka Vas.
–Gljive. Rastu na mnogim predjelima. Ne kidajte ih već ih lijevo i desno povucite da ne biste ugrozili njihovo stanište. U donjem dijelu ih uhvatite i povucite pošto ste ih prodrmali lijevo i desno.
Obavezno ih položite u prozračne korpice.
Sušeni vrganji ili kao salata najpopularnija su gljiva u našim krajevima. (Hanuma.ba)