Nedjelja , listopad 18 2020
Home / Aktuelno / Danski vrtići djecu uče samostalnošću: Penju se po drveću, trče po hladnoći, barataju testerom i čekićem (VIDEO)

Danski vrtići djecu uče samostalnošću: Penju se po drveću, trče po hladnoći, barataju testerom i čekićem (VIDEO)

Danska je država koja je u mnogočemu najbolja u svijetu. Uz to što tamo žive najsretniji ljudi na svijetu, Danci su prvi u Evropi otvorili vrata svojih vrtića i škola, čak mjesec dana prije nego mi, a finansijski stručnjaci predviđaju pak kako će se upravo dansku ekonomiju, uz norveško, prvo oporaviti od ekonomske krize. U čemu je tajna njihova uspjeha i sreće?

U svjetlu svih pozitivnih obilježja Danske, postavlja se pitanje koji je njihov ključ uspjeha i u čemu se krije sreća najzadovoljnije nacije na svijetu. Krije li se ona tamo gdje se zapravo i postavljaju temelji, u djetinjstvu? U vrtićima? U načinu na koji odgajaju svoju djecu?

Kada je riječ o odgoju djece, Danska je poznata po tome da djecu ne tetoše, nego osamostaljuju, da se njihova djeca penju po drveću, trče po šumi na hladnoći, skaču po blatnjavim lokvama, režu drveće testerom, barataju čekićem i ekserima, piše Dnevnik.hr.

Iako je to nepojmljivo za hrvatski način odgoja koji se zasniva na pretjeranoj opreznosti i nepovjerenju, Danci zapravo rade samo ono što su radili naše bake i djedovi, a većina je današnjih roditelja, nažalost, zaboravila.

Kako im ležernost odgoja djece uspijeva?

Po odgovore smo se zaputili na sjever Danske, u 1700 kilometara udaljen Hobro. Dinamični uvod uz nabrijanu muziku, klinci s nožem, na stablu, spuštaju se niz padinu, u ledenoj vodi. U hladnoj vodi, na temperaturi oko nule. Blatnjavi i kao pušteni s lanca. Klinci vrište, trče, padaju.

Noćna mora za većinu roditelja jer posljednje što očekujete kada ostavite dijete u vrtiću jest vriska. Odgoj između srčanog udara i živčanog sloma. Odgoj na danski način. Jedne od najsretnijih nacija na svijetu.

Djeca su svaki dan vani najmanje dva sata, nezavisno od vremena. Uz znatiželju, time jačaju i imunitet. Vrtić koji smo posjetili već je jedanaest godina u šumi. U prizemnici koja je od stare farme preuređena u vrtić sva su djeca zajedno.

Nema podjela na grupe. Trogodišnjaci uče od predškolaca, stariji paze na mlađe. Uz jedno važno pravilo – igra je na prvom mjestu.

Povjerenje i odgovornost, bez straha i represije

Hranu donose od kuće, nema teta kuharica, metalnih zdjelica i lončića. Samostalnost je visoko na cijeni. Vani je temperatura oko nule, pada susnježica, vlažno je i hladno, ali njima je super. Kod nas ovako baš i ne bi bilo. To što djeca gaze po ledenoj vodi i u njoj praktično sjede odgojiteljice nimalo ne brine. U Danskoj očito ne znaju za smrtnu opasnost od propuha i hladnog betona.

”Pogledajte djecu. Vidim da su sretni, vježbaju… Ali neke od situacija su jako opasne. Ponekad. Jako opasne… Mrvicu rizične, rekla bih. Ali mislim da je to zato što smo se navikli na ovo okruženje i znamo koje su opasnosti”, objašnjava pedagog.

Tvrdi da ne trebamo biti previše zabrinuti zbog djece i stalno im govoriti da paze jer bismo mogli dobiti djecu koja će odrasti u nesigurne ljude nesvjesne sebe i svojih sposobnosti.

Vrtići poput ovog u Danskoj nisu novost, postoje više od sedamdeset godina. Danas je svaki deseti danski vrtić šumski i sve su popularniji. Ipak, jedna od prednosti za takvu ležernost i opuštenost su isti takvi odgojitelji, a oni su pak opušteni jer im je i plata u prosjeku oko 5 hiljada KM pa taj posao lako mogu raditi iz ljubavi.

Nije to ništa novo i revolucionarno

Odgajateljica ovoga vrtića zgrožena je kada čuje da u Hrvatskoj dva odgajatelja čuvaju 24 djece. ”Šta možeš? Možeš samo gledati. Ne možeš se igrati s njima, ne možeš ih ništa naučiti. Ne možeš ići vani u šumu. Nije mi jasno kako mogu raditi svoj posao uz toliki broj djece”, objašnjava.

Očekujući čuda i posebne tretmane za našu djecu, ponekad zaboravimo u kakvim uslovima i za koju platu rade naši odgajatelji. Da, žive kao jedna od najsretnijih nacija na svijetu. Nama drugima prodaju priče o hyggeu, uče nas kako na danski način odgajati našu djecu. No zapravo nisu izmislili ništa novo. Rade tačno ono što su radili naši roditelji dok smo mi bili djeca.

Pa i vi ste se brinuli o mlađoj braći i sestrama, sami podgrijavali ručkove, nosili ključiće oko vrata, imali krvava koljena i krali komšijine trešnje. Negdje po selima djeca i danas tako odrastaju. Da, vremena su se promijenila, ali ljudi su ti koji ih mijenjaju. (Hanuma.ba)

O hanumabaadmin

Provjeri također

Mekka: Zajednički namaz klanjan u kompleksu Kabe nakon sedam mjeseci

U kompleksu Kabe u Mekki vjernici klanjali prvi zajednički namaz nakon sedam mjeseci zabrane koja …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *