Hanuma.ba | Moj najljepši kutak
U susret nedjelji dojenja pravo je vrijeme da se podsjetimo koliko je ova prirodna radnja važna za odrastanje beba, ali i za zdravlje majki
Nacionalna nedjelja dojenja se obilježava ove godine od 30. septembra do 7. oktobra, a i pored toga što znamo koliko je dojenje važno, broj beba koji je na prirodnoj ishrani svakodnevno se smanjuje.
Nekada se dojenje beba podrazumijevalo i nije se od toga pravila filozofija. Uvijek je dobar primjer navesti žene iz afričkih plemena koje doje svoje bebe, a da nemaju ni redovnu ishranu niti uslove za život kakve imaju roditelji iz gradova.
Razlozi za prestanak dojenja su različiti, neke žene navode da nisu imale dovoljno mlijeka, neke kažu da su izgubile mlijeko, neke nisu pronašle pravi položaj za dojenje, neke su zbog mastitisa ili ragada odustale, a neke pak nisu mogle da izdrže stalne zahtjeve beba da u prvih šest meseci stalno sisaju.
Da li je moguće da majka nema dovoljno mlijeka za svoju bebu, pitali smo Irenu Marković, strukovnu medicinsku sestru iz oblasti medicinskih nauka koja je za Telegraf.rs razbila mitove vezane za dojenje.
– Tvrdnja “nemam dovoljno mlijeka, ne mogu da dojim bebu” je u najvećem broju slučajeva zabluda. Svaka majka ima dovoljno mlijeka za svoju tek rođenu bebu. Ono što remeti normalan proces uspostavljanja laktacije je zastarjela i loša praksa u porodilištima. Da bi majčino tijelo u narednom periodu proizvodilo dovoljnu količinu mlijeka za bebu, potrebno je:
– započeti sa prvim podojem u okviru dva sata nakon porođaja
– osigurati pravilan položaj za dojenje da bi podoji bili efektivni
– bebu često stavljati na dojku, najmanje osam podoja za 24 sata
– u prvih mjesec dana ne dopuštati da između dva podoja prođe više od dva sata, rekla je naša sagovornica.
Majci je potrebna prava informacija i kontinuirana podrška u zdravstvenom sistemu kako bi uspjela u dojenju. Najveća prepreka za veći procenat dojene djece su nedovoljna informisanost majki o dojenju i needukovanost, odnosno neadekvatna podrška svih učesnika u sistemu podrške roditeljstvu, istakla je Irena i dodala:
Od presudnog je značaja da majka ima želju da doji. Jer, kada ima želju ona može da vrlo brzo dođe do pravih informacija.
Zdravstveni radnici promovišu i podržavaju dojenje. Nije u tome problem. Babice, pedijatri, patronažne sestre i ostali učesnici podrške roditeljstvu iznose pred roditelje brojne prednosti dojenja, rizike ukoliko beba nije dojena, dobrobiti dojenja.
Međutim, kada se javi problem, čini se da nam nedostaju vještine uz pomoć kojih bismo na pravi način riješili problem, a zadržali se na savjetima vezanim za dojenje. Izostaje ta praktična pomoć majci da prevaziđe problem i nastavi sa dojenjem. Tu smo slabi.
Umjesto da nudimo rješenje problema za nastavak dojenja mi nudimo vještački način ishrane formulama kao rješenje problema sa dojenjem. A nijedan problem sa dojenjem se ne može riješiti formulama. Prelazak na vještački način ishrane makar samo kao dopuna, vodi ka prestanku dojenja.
Nerijetko se majci savjetuje da prekine dojenje zbog upotrebe lijekova i liječenja. Zapravo, većina lijekova je kompatibilna sa dojenjem, a oni koji to nisu, imaju zamjene koje idu uz dojenje. Na sreću, mi sada imamo Nacionalni program za podršku dojenju i vjerujemo da će procenat dojene djece biti mnogo veći, zaključila je naša sagovornica koja na Fejsbuku vodi stranicu Zdrava beba i svakodnevno pomaže porodiljama da prevaziđu probleme s dojenjem i majčinstvom uopšte. (Telegraf.hr)
