Razlika između muškog i ženskog mozga

U ovom broju pozabavit ćemo se organom koji predstavlja veliki misterij i danas u eri visoke tehnologije – ljudskom mozgu, i to iz rodnog aspekta – razlikama u mozgu kod žena i muškaraca. Vjerovali ili ne, i mozak ima spol. Mozak je složen organ i različita morfologija mozga muškaraca i žena tema je koja izaziva veliki interes. Često se postavilo pitanje zašto se djevojčice više vole igrati lutkama, a dječaci autima? Zašto žene i muškarci različito reagiraju u istim stresnim situacijama? Jesu li žene emotivnije od muškaraca? Govore li žene više od muškaraca? Psihološka istraživanja ponašanja, percepcije i pamćenja potvrđuju da zaista postoje…

očigledne razlike u funkcioniranju mozga žena i muškaraca. Te se razlike mogu pripisati utjecaju genetike, hormona i okoline. Muškarci i žene ne pokazuju razliku kad je u pitanju ispitivanje inteligencije, ali je činjenica da mnoge stvari rade drugačije i koriste različite dijelove mozga prilikom rješavanja problema. Spolne razlike u građi mozga mogu imati utjecaj na proces učenja, govora, a može biti korisno i za postavljanje dijagnoza i liječenje nekih neuroloških bolesti. Mnoga istraživanja spolnih razlika, pogotovo istraživanja u području omjera sive i bijele tvari, daju oprečne rezultate koji prvenstveno ovise o metodi istraživanja. No, postoje područja mozga gdje je spolni dimorfizam vrlo jasno izražen i definiran.

Žene i muškarci ne razlikuju se samo po fizičkim osobinama i svojoj reproduktivnoj funkciji, već i u načinima na koje njihovi mozgovi obrađuju informacije i rješavaju probleme. Glavne spolne razlike u intelektualnom funkcioniranju očituju se kroz razlike u pojedinim sposobnostima, a ne kroz razlike u inteligenciji općenito.

Muški je mozak veći za oko 10 % i teži za 11 do 12 % u odnosu na ženski mozak, no ta razlika u veličini i težini može se povezati s različitom veličinom i težinom tijela. Muškarci imaju veću mišićnu masu i površinu tijela u odnosu na žene i, gledajući proporcionalno, nema veće razlike u veličini i težini mozga između muškaraca i žena.

Muškarci imaju više sive tvari, odnosno veću gustoću živčanih stanica u sivoj tvari, a žene više bijele tvari. Ali u pojedinim područjima razlike su i obrnute. Jedno od područja u kojem je ta razlika izražena je tzv. Brocino područje kore mozga. Ono je smješteno u lijevoj poluci i smatra se dominantnim za funkcioniranje jezika. To područje ima 23% više volumena sive tvari kod žena nego kod muškaraca. Zahvaljujući toj razlici, mozak žena ima mogućnost “procesirati” govor u obje strane mozga, dok muškarci koriste Brocino područje samo u lijevoj polovici. Tako i žena koju pogodi moždani udar ima više šansi da ponovo savlada govor nego muškarac. Također, područje uključeno u regulaciji emocija ima znatno veći volumen sive tvari kod žena. To je povezano s pretpostavkom da su žene bolje u prepoznavanju emocija i reakcijama na njih, i pritom mogu upotrebljavati obje polutke mozga.

Muškarci teže izražavaju osjećaje i pritom upotrebljavaju samo desnu polutku. Jedan dio tjemenog režnja značajno je veći kod muškaraca nego kod žena. A kod nekih muškaraca lijevi dio režnja veći je od desnog (kod fizičara i matematičara).

U tom režnju vidljive su i razlike između muškog i ženskog mozga, koje mogu biti temelj spoznajnih razlika između spolova. Žene imaju bolje verbalne sposobnosti te su bolje usredotočene na podražaje poput dječijeg plača, dok su muškarci bolji u snalaženju u prostoru.

Anatomska istraživanja mozga potvrđuju da su spolne razlike u mozgu stvarne i klinički važne, ali su često neumjereno iskrivljene i prenaglašene u popularnim tumačenjima. Ali u svakom slučaju trebamo uživati u ljepoti naših različitosti.

(Korištena literatura: Medicina fluminensis 2015, Vol. 51, No. 4, p. 440-447. Zaidi, ZF. Gender differences in human brain: a review. The Open Anatomy Journal 2010;2:37-55. “I mozak ima spol” grupa autora, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet. Proceedings of the National Academy of Sciences)
(N-um.com)