Ponedjeljak , siječanj 25 2021
Home / Aktuelno / Tamo su mećave, magle, minusi ispod 20 i vjetrovi do 200 km/h: Jedna od najhladnijih lokacija u BiH (FOTO)

Tamo su mećave, magle, minusi ispod 20 i vjetrovi do 200 km/h: Jedna od najhladnijih lokacija u BiH (FOTO)

Prvi meteorološki zapisi u Bosni i Hercegovini mogu se naći u hronici Osmana-ef. Šuglije koji je zabilježio da je u Sarajevu 1665. godine snijeg padao neprestano tri dana i tri noći, a slični zapisi mogu se pročitati i u putopisima Evlije Čelebije.

Na vrhu Bjelašnice nalazi se Opservatorija, prva visinska meteorološka stanica sagrađena davne 1894. godine. Sagrađena je na inicijativu utemeljitelja meteorološke službe u BiH Juliusa Hanna, a sada dane u njoj, na 2.067 metara nadmorske visine, provodi meteorolog Zijad Omerović.

“Ova stanica je počela s radom 1984. godine, napravljena je u vrijeme Austrougarske i od tada do danas radi skoro neprekidno s malim prekidima u toku ratova. To je prva visinska stanica u BiH, druga na Balkanu. Ovdje je bilo vrlo zanimljivo nekada raditi. Prvi meteorlog je bio Austrijanac Anton, on je radio tri godine tu. Navodno je bio oficir austrougarske vojske i zbog nekih aferima je kažnjen i poslan ovdje na rad i on je po pričama seljaka imao više dana veoma jako nevrijeme, magla i pao je vjerovatno u depresiju i izvršio je samoubistvo. Drugi specifičan slučaj je meteorolog Šefer koji je punih 20 godina ovdje boravio između dva svjetska rata. Kažu svi planinari, a neke sam i upoznao koji su tada dolazili kod njega, da je stvarno bio osobenjak svoje vrste. I danas nije lako, puno je lakše raditi nego nekada, ali treba i danas nekada šest-sedam sati da se izađe pješke do stanice s Babinog dola. Kada ne rade mašine, žičare, ne mogu ratraci da izađu, uglavnom može čovjek. Nisam jednom pješačio do posla iz Babinog dola 6-7 sati pa i duže”, ističe Omerović.

Sa vrha Bjelašnice pogled se pruža na gotovo pola Bosne i Hercegovine, ljeti je poseban užitak raditi u Opservatoriju, ali zimi dolazak i odlazak na posao nose i brojne opasnosti.

Najteži izlasci su zimi kada su i vjetrovi jači i kada temperature padnu puno ispod nule, a znaju biti minus 15 ili 20, to je uobičajeno za vrh Bjelašnice. Vjetrovi preko 100 kilometara, do 150 su normalni u zimskom periodu, a nerijetko i preko 150 pa čak i preko 200 km/h. Tada je stvarno vrlo teško izaći, idete ne vidite bukvalno dva metra ispred sebe. Idete samo po osjećaju, ne vidite ništa, nema staze, nema nikakvog puta, samo po osjećaju. Tako da ovaj posao i izlasci na Bjelašnicu u takvim uslovima nisu za svakoga”, kaže Omerović.

Smjena traje od dva do četiri dana, a meteorolozi mjere temperaturu, vlažnost zraka, brzinu vjetra, osmatraju oblake i pojave u prirodi poput grmljavine i magle. Zabilježene su i neke izuzetno surove vremenske prilike.

“Temperature ovdje nisu zabilježene neke ekstremne, najveća ljetna poslije rata je 24 stepena, a najniža zimska je 27 stepeni ispod nule, što nije nešto, ali treba je uzeti u kombinaciji s vjetrom. Tada kada je bilo minus 27 vjetar je bio oko 130 km/h što proizvodi efekat od minus 60 otprilike bez vjetra. Vjetrovi su zabilježeni od preko 200 kilometara na sat. Zadnjih godina nije bilo tako jakih vjetrova. Objekat je izuzetno dobro napravljen, ali kada puše tako 200 km/h, osjeti se čak i u objektu gdje su zidovi kameni, debeli metar, obloženi još limom, svejedno se osjeti“, ističe Omerović.

Zbog mnogo posla u meteorološkoj stanici na vrhu Bjelašnice nema vremena za odmaranje i druženje. Nekada su meteorolozi imali i komšije, a danas je tu devastirani objekat Radio-televizije, napušteni vojni objekat, a nema ni restorana na posljednjoj stanici žičare.

Koliko je potrebna fizička sprema, toliko je potrebna i psihička sprema. Jer nevrijeme, pogotovo magla, koja može možda depresivno djelovati, zna se ovdje zadržati po desetak dana. Mećava, magla, minusi, vjetar, ne možete nos promoliti napolje, ne možete izaći, osim ono što morate da uradite posao i to na nekoga ko nije psihički stabilan može itekako djelovati negativno. Prije rata je bila zgrada Radio-televizije koja je imala stalnu posadu od nekoliko ljudi, potom objekat žičare koji je imao i restoran, možda nije radio uvijek, ali je radio često. Kilometar dalje bio je vojni objekat. I tamo je bila posjeda i bez obzira na to što je bila vojska bilo je druženja. Prije je bilo puno drugačije i zimi je bilo lakše raditi”, ističe Omerović.

Vrijedni meteorolozi, među kojima ima i iskusnih planinara i dalje će savladavati težak uspon i odolijevati vremenskim neprilikama, kako bi na vrhu Bjelašnice nastavili prikupljati podatke koji se bilježe od 1894. godine. (N1)

O hanumabaadmin

Provjeri također

Poseban dan: Sutra hafiska dova za 4 učenika Behram-begove medrese u Tuzli

U našoj zemlji imamo 500 hafiza koji su na sebe preuzeli ovaj veliki emanet čuvanja …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *